Osnovna metoda konstrukcije usisnih jaružala je metoda poprečnog jaružanja. Metoda poprečnog jaružanja uključuje pozicioniranje čeličnih pilota i pozicioniranje užeta sidra. U metodi pozicioniranja čeličnih pilota, dva čelična pilota se naizmjenično umeću u korito rijeke kako bi služila kao okretne točke. Lijeva i desna užad za njihanje (užad za zmajevu bradu) na prednjem dijelu glave rezača naizmjenično se zatežu i otpuštaju, uzrokujući da se plovilo njiha naprijed-natrag radi jaružanja. Kada se glava rezača okrene prema desnom (lijevom) rubu rova za jaružanje, lijevi (desni) čelični pilot se spušta, a desni (lijevi) čelični pilot se podiže. Istovremeno, desna (lijeva) sajla je olabavljena, a lijeva (desna) sajla je zategnuta, uzrokujući da se glava rezača vrati ulijevo (udesno). U ovoj točki, plovilo se kreće prema naprijed za određenu udaljenost, koja se naziva udaljenost kretanja prema naprijed. S ovom metodom pozicioniranja, budući da plovilo ima dvije točke zakretanja tijekom jaružanja, putanje jaružanja glave rezača preklapaju se i ostavljaju praznine.
Kako bi se prevladali nedostaci gore navedene metode, može se koristiti metoda glavnog i pomoćnog pilota (također poznata kao metoda pomicanja prema naprijed s jednim -pilom). U ovoj metodi, jedan čelični pilot služi kao glavni pilot, uvijek poravnat sa središnjom linijom rova za jaružanje, djelujući kao stožerna točka za poprečno jaružanje, dok drugi čelični pilot služi kao pomoćni pilot za pomicanje naprijed i zamjenu pilota. Budući da postoji samo jedna središnja točka jaružanja, putanje jaružanja glave rezača su paralelne jedna s drugom. Sve dok se udaljenost kretanja čeličnog pilota prema naprijed održava odgovarajućom, može se izbjeći preko-iskop i ispod-iskopa. Za točnu kontrolu položaja zamjene pilota, potrebno je dodati par nišanskih oznaka s obje strane središnje linije rova za jaružanje.
U nastavku je rasprava o ekonomskoj prilagodljivosti usisnih jaružala:
1. Proizvodni kapacitet bagera na različitim lokacijama.
2. Investicijski trošak kupnje jaružala i povrat ulaganja (što znači: akumulacija buduće dobiti).
3. Stopa kvarova tijekom rada.
4. Izvršeno održavanje i troškovi nastali tijekom životnog vijeka.
5. Pogodnost rada.
