l
Praktični radni postupci na licu mjesta za opremu za obradu zlata
Proizvodnja na terenu uglavnom se oslanja na stupnjevano probiranje u kombinaciji s hvatanjem u branama. Nakon što se rudni materijal iskopa, kompletni radni koraci su sljedeći:
Sirovi materijal se dovodi u opremu za prosijavanje kako bi se uklonio veliki šljunak i kamenje. Preveliki otpadni kamen izravno se odbacuje i neće ući u sljedeće faze dobivanja zlata kako bi se spriječilo začepljenje brane i oštećenje opreme.
Nakon primarnog prosijavanja, preostali materijal prolazi kroz sekundarno prosijavanje kako bi se odvojio pijesak i šljunak srednje veličine, ostavljajući samo fini rudasti pijesak koji sadrži čestice zlata.
Prosijani fini rudni pijesak dovodi se u branaste kutije i ispire dalje protokom vode. Čestice zlata zarobljene su u žljebovima i podmetačima za hvatanje zlata unutar brana, dok obični pijesak i šljunak istječu kao ostaci kako bi se dovršilo odvajanje zlata od pijeska.
Praktična napomena za teren: Tamo gdje rudna tijela sadrže visok sadržaj gline, potrebni su dodatni koraci ispiranja i dezintegracije kako bi se spriječilo umotavanje čestica zlata u glinu i gubitak. Na stopu povrata finog zlata utječu gradijent brane, volumen protoka vode i brzina punjenja. Parametri se moraju više puta podešavati na licu mjesta nakon puštanja u rad; teorijske vrijednosti iz crteža ne mogu se izravno primijeniti.
Tri praktična pristupa iskopavanju zlata za različite radne uvjete
Ovisno o lokalnoj vodoopskrbi i geografiji, aluvijalno iskopavanje zlata podijeljeno je u tri glavna načina rada: kopno, riječni kanal i iskopavanje u moru.
Kopanje zlata u suhim zemljama (bez površinske vode, planinska i sušna područja) Nema raspoložive površinske vode u rudarskim zonama. Bageri i utovarivači raspoređeni su za skidanje gornjeg sloja tla i iskopavanje slojeva rude, a iskopani zlatonosni pijesak i šljunak transportiraju se do mjesta prerade zlata.
Zbog nestašice vode, bravne kutije ne mogu raditi izravno. U stvarnom radu, taložnici su izgrađeni za recikliranje vode. Dodaju se samo male količine svježe vode kako bi se nadoknadili gubici isparavanjem i curenjem, umjesto kontinuirane opskrbe velikom količinom vode. Voda za proizvodnju pohranjuje se unaprijed. Jalovina teče u taložne spremnike za taloženje pijeska, a pročišćena voda iz gornjeg sloja pumpa se natrag u kutije s branama, održavajući kontinuirane radne tijekove prosijavanja i brane.
Mobilne procesne jedinice naširoko se koriste za jednostavno premještanje nakon pojave rude. Čak i sa sustavima za recikliranje vode, dnevni kapacitet obrade ograničen je volumenom taložnika i lokalnom brzinom isparavanja. Teško je ostvariti proizvodnju velikih razmjera, što je uobičajeno ograničenje za rudarenje na suhom. Mnogi planinski sušni rudnici mogu podržati samo male do srednje operacije čak i s postrojenjima za recikliranje vode.
Iskopavanje zlata u riječnim kanalima Kopnene rijeke i poplavna područja osiguravaju dovoljno prirodne vode za integrirano iskopavanje na brodu pomoću bagera.
Ugrađeni mehanizmi za iskopavanje izravno skupljaju zlatonosni pijesak iz riječnih korita. Iskopani materijal dostavlja se na brod za primarno probiranje kako bi se uklonile velike gromade, nakon čega slijedi sekundarno probiranje kako bi se odbacilo kamenje srednje veličine. Fini materijal dovodi se izravno u kutije za brane s opskrbom vodom na brodu. Čestice zlata hvataju strukture za hvatanje brane, a jalovina se ispušta natrag u rijeku. Cijeli tijek rada, uključujući iskapanje, dopremanje, probiranje, dobivanje zlata i odlaganje jalovine, integriran je na jednoj posudi za kontinuirani rad.
U terenskoj praksi, veliki udio velikih gromada u koritu rijeke uzrokuje jaku abraziju komponenti iskopa i prosijavanja. Rezervni dijelovi otporni na trošenje moraju se ispravno konfigurirati i povremeno mijenjati tijekom održavanja.
Iskopavanje zlata u pučini Za aluvijalna ležišta zlata na morskom dnu, jaružala s ljestvama koriste se za pomorsko rudarenje.
Kružne kante za kopanje kontinuirano skupljaju rudni pijesak s morskog dna i podižu materijal do stanica za prosijavanje na brodu. Velike stijene s morskog dna i šljunak uklanjaju se u prvoj fazi prosijavanja, čestice srednje veličine odvajaju se u sekundarnom prosijavanju. Fini rudni pijesak ispire se morskom vodom i šalje u branaste kutije za izdvajanje čestica zlata. Trupovi, ljestve s kantom i kante za kopanje ojačani su antikorozivnim tretmanom za brodove kako bi bili otporni na koroziju morske vode, plimu i valove.
Izazovi na stvarnom gradilištu: morska voda puna soli ubrzava koroziju opreme, što rezultira mnogo većom učestalošću održavanja u usporedbi s plovnim jaružalima na kopnu. Operacije se moraju usporiti ili obustaviti u uvjetima nemirnog mora, ne može se zajamčiti neprestana 24-satna proizvodnja.
Popis za provjeru ključne lokacije prije projekta
Prije dovršetka rudarskih rješenja, ispitivanje na terenu je obavezno kako bi se izbjeglo puštanje opreme nakon isporuke:
Mjesta sušnih rudnika: procijenite kapacitet skladištenja vode, raspoloživi prostor za spremnike za taloženje i lokalnu stopu isparavanja (kritično za dnevni kapacitet obrade); potvrditi udio šljunka i sadržaj gline u rudnim tijelima.
Lokacije rudnika u riječnim kanalima: provjerite raspodjelu čestica gromade, dubinu vode i sezonsku fluktuaciju razine vode; rezervirati siguran prostor za sidrenje za bagere tijekom sezona poplava.
Rudnici u moru: rekordna visina valova, ciklusi plime i korozivnosti morske vode za procjenu dugoročnih troškova održavanja.
Karakteristike rudnog tijela: veličina zrna zlata. Sluice boxovi rade dobro za grubo zlato, dok je gubitak finog zlata neizbježan s preradom temeljenom na branama, potrebna su razumna očekivanja.
Često postavljana pitanja
P1: Za potpuno bezvodne suhe lokacije, može li izvlačenje zlata iz brana funkcionirati bez vode?O: Protok vode neophodan je za hvatanje zlata u branama. U planinskim i sušnim rudnicima bez vode mogu se izgraditi taložni spremnici za recikliranje vode uz samo neznatnu dopunu vode. Još uvijek je potrebno osnovno skladištenje vode; iskorištavanje zlata u branama bez vode nije moguće.
P2: Mogu li bageri za riječno zlato raditi punim kapacitetom odmah nakon porinuća?O: Ne. Nakon porinuća, specifikacije mrežaste rešetke, protok vode u branama i brzina napajanja trebaju se prilagoditi na terenu prema stvarnim uvjetima rude u koritu rijeke. Visok sadržaj gromade dovodi do brze abrazije sita, potrebno je pripremiti dovoljno rezervnih dijelova otpornih na habanje.
P3: Mogu li se jaružala s ljestvama na kopnu koristiti izravno za iskopavanje zlata u moru?O: Ne. Trupovi brodske verzije nemaju antikorozivni tretman morskom vodom. Ljestve s kantom, kante za kopanje i čelične ploče brzo korodiraju u morskoj vodi, a čvrstoća strukture ne može izdržati uvjete morskih valova, što će dovesti do preranog oštećenja opreme. Za projekte na moru potrebni su jaružali s korpom i ljestvama prilagođeni mornarici.
P4: Može li stopa iskorištenja zlata iz brana ostati stabilna cijelo vrijeme?O: Stopa oporavka varira u stvarnoj proizvodnji. Visok sadržaj gline, nestabilan volumen hranjenja i nepravilna prilagodba protoka vode uzrokuju gubitak zlata. Operateri trebaju redovito čistiti prostirke za hvatanje zlata unutar brana i prilagođavati radne parametre u skladu s promjenama rudnog materijala.
Zaključak
Ne postoji univerzalno sve-u-jednom rješenje za iskopavanje zlata; svaki se plan mora prilagoditi stvarnim uvjetima u rudniku. Za planinsko-suhe rudnike prioritet će se dati postrojenjima za skladištenje vode i recikliranje sedimenata, u suradnji s mobilnim jedinicama za preradu zlata i strojevima za zemljane radove. Projekti riječnih kanala prihvaćaju integrirano rudarenje temeljeno na jaružalu. Rudarstvo u moru zahtijeva antikorozivne brodske jaružale s ljestvama. Sami teorijski crteži ne mogu definirati konačne parametre opreme. Za svu opremu potrebno je puštanje u rad na licu mjesta u odnosu na značajke stvarnog rudnog materijala kako bi se postigao stabilan praktični učinak.
